Raj na zemlji - tako su stari putopisci opisivali ovu planinu zbog prostranstva protkanog šumarcima i cvetnim livadama, pa je tako i dobio ime. Zahvaljujući klimi, Rajac je odličan za lečenje bolesti pluća i disajnih puteva. Za ekstremnije sportiste postoji mogućnost paraglajdinga, dok za planinare postoji izviđački kamp.
Приказивање постова са ознаком planinarenje. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком planinarenje. Прикажи све постове
уторак, август 11, 2015
Zlatar
Mirisne livade, bistra jezera okružena omorikama i brezama, beskrajni vidikovci, spoj mediteranske i planinske klime i blagotvoran vazduh čine ovu planinu pravom oazom odmora i mira. Klima na Zlataru je pogodna za lečenje kardiovaskularnih bolesti. Ljubitelji lova imaju mogućnost za lov na visoku i nisku divljač.
недеља, мај 10, 2015
Đavolja varoš
Varoš čine 202 kamene figure koje su visoke između dva i 15 metara a široke do tri metra. Ovaj fenomen je jedinstven u Srbiji i vrlo redak u svetu.
Avala
Naše najpopularnije izletište. Avalom dominira TV toranj sa vidikovcem visok 205 metara i sa restoranom na visini od 120 metara. Na Avali je i Spomenik neznanom junaku, a hotel "Avala" je spomenik kulture.
четвртак, април 24, 2014
Jastrebac
Najviši vrhovi planine Jasterbac su Velika Đulica (1492 m), Zmajevac (1313 m) i Bela stena (1257 m). Ističe se po rezervatu brezove šume i po bogatstvu visoke divljači. srna i divljih svinja. Izletište Jastrebac nalazi se na 480 metara nadmorske visine i raspolaže dobrim smeštajnim kapacitetima. Veštačko jezero omogućava kupanje u letnjim mesecima.
субота, септембар 22, 2012
Sunčana reka
Turistički kompleks "Sunčana reka" nalazi se u Gornjoj Koviljači a pored letnje bašte, otvorenog ognjišta i pečenjare ima i uređenu drinsku obalu sa šljunkovitom plažom, terene za sport i rekreaciju, ergele... U ovom etnoselu imaćete prilike da vežbate jahanje, da se vozite fijakerom i čamcem, a postoje mogućnosti i da igrate tenis, odbojku na pesku, košarku, planinarite...
субота, јул 14, 2012
Fruška gora
Najviša vojvođanska planina udaljena je svega 20 kilometara od centra Novog Sada. Od 1960. godine ima status nacionalnog parka a idealno je mesto za izlete i pešačke ture s nekoliko odličnih staza, naročito za ljubitelje vožnje bicikla u prirodi. Najviši vrh je Crveni čot sa 539 metara a krasi je izuzetno bogat biljni i životinjski svet među kojima brojne autohtone i zaštićene vrste, kao i 17 pravoslavnih manastira izgrađenih između 15. i 18. veka zbog čega je često cilj hodočasnika. Ukratko, planinska oaza čistog vazduha usred ravne Vojvodine.
Homoljske planine
Homoljske planine sa prosečnih 900 metara nadmorske visine idealna su lokacija za one koji vole da pešače u prirodi kao i za bicikliste. Homoljske planine su bogate šumama a niz padine se spuštaju brojni rečni izvori. Najviša tačka ove planine nalazi se na 962 metra. Najpoznatiji predstavnik biljnog sveta je čuvena endemska pančićeva omorika ali i kopaonička ljubičica. Na Homoljskim planinama se nalazi nekoliko izvanrednih staza za šetnje i planinarenje a tu je i čuvena zlatonosna reka Pek. Klima Homolja je nešto oštrija pa su leta svežija. U blizini se nalaze i manastir Gornjak i termalna banja Ždrelo.
Stara planina
Stara planina iliti Balkan pripada moćnom gorju koje se pruža od Crnog mora na istoku do Vrške čuke na zapadu. Najviši vrh Srbije je na Staroj planini - Midžor sa 2169 metara. Park prirode "Stara planina" ima 1742 vrste i podvrste biljaka, 213 vrsta ptica, 136 vrsta dnevnih leptira, 60 vrsta sisara i brojne druge a nalazi se na listi zaštićenih prirodnih dobara brojnih međunarodnih organizacija. Zaštitni znak su ptice grabljivice poput beloglavog supa, orla bradana, crnog strvinara, belonokte vetruške i bele kanje. zato se posetiocima preporučuje da ponesu dvoglede i fotoaparate. Na staroj planini vlada umereno kontinentalna klima a u blizini se nalazi manastir Temska iz 16. veka.
Goč
Ova planina nadmorske visine od 1124 metara udaljena je dvadesetak kilometara od Kraljeva a nepregledni proplanci, gusta četinarska šuma, brojni potoci i malo jezero deo su prelepog ambijenta Goča. Goč ima više od 250 izvora sa pijaćom vodom kao i dve reke poribljene pastrmkom, Sokoljsku i Gvozdačku, koje su raj za ribolovce. Na Goču postoje obeležene staze za šetnju a osim sportistima interesantan je i deci zbog čega ga neki nazivaju i dečjom planinom. Na Goču se nalazi šest uređenih staza za treking a idealan je i za planinski biciklizam. U blizini se nalaze srednjevekovni grad Maglič, Vrnjačka banja i Medina pećina.
Radan
Najviši vrh Radan planine je Šopot (1409 metara) a na njenim obroncima nalaze se Prolom banja i arheološki lokalitet Caričin grad. Radan je okružen vencem planina koji čine Pasjača, Vidojevica, Rgajska planina i Sokolovica koje je štite od hladnih i vlažnih vazdušnih struja a što za posledicu ima topliju i blažu klimu. Usled toga došlo je do svojevrsnog fenomena pošto hrastove šume umesto do klasičnih 700 ovde uspevaju do čak 900 metara nadmorske visine. Zbog toga je na Radanu opstalo nekoliko endemskih biljnih vrsta među kojima i deo prašume iz tercijara. Pored Prolom banje čuvene po lekovitim vodama i blatu u okolini se nalaze i Caričin grad i Đavolja varoš.
Kopaonik
Kopaonik je najveći skijaški centar u Srbiji a jedan njegov deo je proglašen za nacionalni park. Najviša tačka je Pančićev vrh sa 2017 metara na kojem se nalazi i mauzolej najvećeg srpskog prirodnjaka Josifa Pančića. Inače, naziv Kopaonik potiče od velikog rudnog bogatstva koje je ovde iskopavano još od srednjeg veka, zbog čega ga krasi i čitav niz kulturno-istorijskih spomenika iz perioda od 12. do 15. veka poput manastira Crkvine koji se nalazi kod Nebeskih stolica podno samog Pančićevog vrha. Izuzetno je popularan i van zimske sezone pošto ima bogatu turističku ponudu ali i prirodne lepote koje mame na pešačenje i aktivan odmor. Kopaonik ima gotovo 200 sunčanih dana godišnje zbog čega ga zovu "sunčana planina". Kad ste već na Kopaoniku vredi posetiti manastire Žiča, Studenica, Đurđevi stupovi, Gradac i Pavlica kao i arheološki lokalitet Crkvine iz 5. veka.
Golija
Jedna od najlepših planina u Srbiji, prebogata šumama, pruža sjajne mogućnosti za odmor i rekreaciju. Od 2001. godine se nalazi pod zaštitom države kao Park prirode "Golija". Padine su pogodne za skijanje pošto zimi obiluju snegom a tokom ostatka godine je omiljeno izletište. Najviša tačka je Jankov kamen na 1833 metara. Preporučuje se kamperima ali i pasioniranim ribolovcima kao i onima koji vole pešačenje kroz netaknutu prirodu. Klima je oštra pa meštani često znaju da kažu "Ne zna Golija šta je delija".
Uvac
Regata kanjonom reke Uvac predstavlja jedinstven doživljaj. Meandri ove reke su izuzetno živopisni a dok se spuštate možete videti i staništa ugroženog beloglavog supa. Regata svake godine ima sve više poklonika. Na glasu su po lepoti i uvačka jezera i pećine čiji je sistem od 6185 metara najduži u Srbiji, zbog čega je ovaj biser proglašen za specijalni rezervat prirode. Zbog jedinstvenog spoja mediteranske i planinske, klimu ovog kraja karakteriše veliki broj sunčanih dana. Vredi posetiti Ledenu pećinu, Jerinin grad i vidikovac Molitva.
среда, мај 02, 2012
Zlatibor
Zlatibor se prostire na više od 1000 kvadratnih kilometara s najvišim vrhom Tornik (1496 metara). Poznato je letovalište ali i zimovalište kao i klimatsko lečilište. Ova planina je odlična za pešačenje po prirodi. Klima je uslovila bujnu vegetaciju a dominiraju pašnjaci na kojima raste čak 120 vrsta trava. U nižem delu preovladavaju listopadne šume a iznad 600 metara nadmorske visine četinari. Klima izuzetno pogoduje onima koje muče malokrvnost i bolesti štitaste žlezde a sudar morskih i planinskih vazdušnih struja ubrzava oporavak od mnogih plućnih i srčanih bolesti. U blizini se nalaze Sirogojno i Šarganska osmica.
Tara
Tara je idealna za ljubitelje ekstremnih sportova i adrenalinskih odmora ali i za one koji vole šetnje kroz netaknutu prirodu. Rafting Tarom spada u fantastične doživljaje a proglašena je za jednu od najlepših i najuzbudljivijih reka Evrope. Pored raftinga, koji je najbolji u junu kada je najviši vodostaj, Nacionalni park "Tara" nudi i izlete na glečerska jezera. Tu je i Perućica, jedina prašuma u Evropi i jedinstven prirodni rezervat sa veličanstvenim vodopadom Skakavac. Na svom putu do komova, u dužini od 145 kilometara, Tara je stvorila kanjon dug gotovo 100 i dubok 1.3 kilometra, koji je drugi po dubini u svetu, odmah iza čuvenog Velikog kanjona u Koloradu. Reku krasi kristalno čista i pitka voda a njenu okolinu brojne endemske biljne i životinjske vrste. Na Tari se nalaze i manastir Rača iz 13. veka, Šarganska osmica, Mećavnik i Drvengad.
Divčibare
Zahvaljujući prosečnoj nadmorskoj visini od 980 metara, Divčibare su poznate kao "fabrika crvenih krvnih zrnaca". Idealna lokacija za pešačke ture sa četiri staze dužine između 1.5 i 2.5 kilometara a ona najzahtevnija dugačka je celih 33 kilometara. Sve staze se nalaze na nadmorskoj visini između 866 i 1093 metara. Na Divčibarama se često pripremaju sportisti a lekari ih preporučuju najmlađima kao vazdušnu banju. Pored odličnog geografskog položaja ovu planinu krasi i blaga klima. Na području Divčibara se nalaze manastir Pustinja, rodna kuća Živojina Mišića i Petnička pećina.
Rudnik
Na Rudniku se nalazi osam vrhova iznad 1000 metara nadmorske visine a najviši je Veliki Šturac ili Cvijićev vrh (1132 metara). Rudnik je hidrografski čvor Šumadije i razvođe slivova Velike Morave, Zapadne Morave i kolubare. Planina i istoimena varošica povezani su asfaltnim putem kao i velikim brojem staza zdravlja idealnih za pešačenje u prirodi. Ovaj centar ima i terene za male sportove a krase ga i izvanredni klimatski uslovi. Okolina Rudnika pruža mogućnost za lov na visoku i sitnu divljač. Usput posetiti i Jerinin grad, Oplenac, manastir Vraćevšnica, crkvu brvnaru iz 13. veka i etnoselo Koštunići.
недеља, април 29, 2012
Zlotske šume
Boljevačko šumsko gazdinstvo "Timočke šume" gazduje zlotskim šumama koje se prostiru na 15447 hektara. Brdsko-planinsko područje na kojem se nalazi idealno je za ljubitelje pešačkih tura kroz divlju prirodu, lov na rogatu divljač i divlje svinje. U blizini se nalaze pećina Zlotska, Dubašnica i jezero na Crnom vrhu.
субота, јул 18, 2009
Rusalje i vračare
Istočna Srbija je ispresecana brojnim kanjonima, dubokim pećinama i neobičnim kamenim mostovima - prerastima. Stanovnici su hrišćani, ali su očuvali dosta paganskih običaja. Kult mrtvih je izuzetno jak, a veza sa pokojnicima se održava preko rusalja koje padaju u trans i komuniciraju sa njima. Pokojnicima se obeležavaju putanje jer njihove duše ostaju prisutne u blizini kuće još neko vreme. Potom im se otvaraju vrata raja, a ako počnu da prave probleme, isteruju se privegom iz sela. Mračne sile i čini opterećuju i žive jer postoje i vračare koje magijama rešavaju bračne, porodične i komšijske razmirice.


Пријавите се на:
Постови (Atom)

















